Povodom sada već tradicionalnog obilježavanja Dana bijelih traka u Zagrebu, Vijeće Bošnjačke nacionalne manjine grada Zagreba u suradnji sa udrugom „Stara rijeka i okolica“, podjelom informativnih letaka i vezivanjem bijelih traka prolaznicima i sudionicima događanja i ove godine, po deveti put u Zagrebu, na Trgu bana Josipa Jelačića, hrvatsku javnost podsjetili na zločin koji se dogodio u Prijedoru i dolini rijeke Sane 1992. godine. U sklopu obilježavanja Dana bijelih traka, u teatru „Histrion“ Kamerni teatar 55 iz Sarajeva gostovao je sa predstavom Darka Cvijetića „Schindlerov lift“, u režiji Kokana Mladenovića, koja govori upravo o tom strašnom periodu i nepresuđenom genocidu koji se sručio na glave prijedorskih Bošnjaka, Hrvata, i ostalih neistomišljenika fašističke politike koju je u tom periodu sprovodila SDS uz pomoć tadašnje JNA i paravojnih formacija.
Predstava, koja je već obišla cijeli region i polučila veoma zapažene rezultate u javnosti i kod kritike, o čemu svjedoče brojne nagrade na regionalnim festivalima, kao i pozitivna i veoma emotivna svjedočanstva publike koja je imala priliku da je pogleda, u Zagrebu, pred direktnim svjedocima koji su i sami proživjeli, i što je najvažnije – preživjeli, prijedorski pogrom, dočekana je sa zebnjom, mukom i velikim očekivanjima. Nakon dva sata igranja, aplauz je bio više nego gromoglasan. Bio je katarzičan. Glumci i publika, jednako u suzama, odigrali su jednu od svojih najboljih izvedbi „Schindlera“ ikada. Na sceni Histriona, Prijedor, onaj kakvog ga pamte, i po lijepom i po strahotnom, oživio je u svoj svojoj raskoši i ljepoti, a njegovi ljudi, i neljudi, progovorili su kroz teatar, osuđujući, presuđujući, moleći, opraštajući, i praštajući se sa gradom koji to više nije, i sa vremenom koje se nikada više neće, i ne smije, ponoviti.
Pozdravljajući se sa publikom, prilikom posljednjeg izlaska na bis, u zraku smo mogli osjetiti jedno obostrano, ogromno – hvala. Hvala Vama koji ste preživjeli i ostali ljudi, spremni da živite Život i idete dalje na svom putu, i hvala Vama koji ste se usudili da kroz teatar progovorite o našoj patnji, o našoj nikada prežaljenoj braći i sestrama, majkama i očevima, ženama i muževima, kćerima i sinovima, i nekim davno zaboravljenim i nikada prežaljenim ljubavima. Publika i Kamerni, jedni naspram drugih, dugo, dugo su stajali i kroz prizmu suza upijali ljubav i radost koju samo oni koji su Živi mogu da daju i osjete.
Veliko Hvala Vijeću Bošnjačke nacionalne manjine grada Zagreba koje nas je pozvalo da na ovaj način odamo počast i na svoj način se poklonimo žrtvama prijedorskog pakla, i veliko hvala kazalištu Histrion, i ravnatelju Zlatku Vitezu, koji je imao sluha da nam ustupi svoju scenu i koji, zajedno sa svima nama, nije ostao nijem na zlo i njegove posljedice koje i dan danas imaju itekako veliki utjecaj na živote svih nas.
